samedi 22 novembre 2008

Sur Daniel Honoré par André Robèr le 12 novembre 2008 à l'ARCC

A la fin lo sobatkoz lot zour navé isi l’ARCC èk lo romansèr Malgas Jean Luc Raharimanana Tito la di amoin :
« Asoir sé lo promié foi mi antan André Robèr koz fransé »
Alors asoir moin la ékri lo modékri mi sa di an kozman.

Asoir èk Daniel Honoré nou doi koz dosi nout « lang tété »
son manir mèt lo far pou fé paradaz kan li fé fonnkèr
Son manir rouzir kan nou fé koz ali dosi la po nana minm i oubli bann mo i komans par K
Son manir done anou lèr kan nou fé nout shanté
Son manir fé bès anou la tèt dann palantasion èk légliz
Son manir fé lèv anou lo poin pa asé souvan daprémoin
Son manir fé kri anou kan nou fé lo siportèr

Navé Stéphane Hoarau lété i dévé fé lo prézantasion Daniel Honoré
Lo zarboutan kosèr kréol la Rénion
Lo militant politik la ni in militan kiltirel
Mé Stéphane la bash anou, li na tro travay. Zot i koné souvandéfoi kan i travay ou lé pa la pou souf si la plime.

Daniel Honoré kisa i lé :
Tout domoun la anvi fé in zès pou la kiltir la Rénion i koné ali.
Tout kréol la Rénion la pokor perd la bann èk son lang i koné ali.

Asoir nou sa pa rogard
lo rakontèr zistoir
Lo romansèr,
lo militan.

Mé tèt in pé tou sa an minm tan pou mazine in domin pou nout lang tété.

Kan ou rakont zistoir an kréol ou lé militan
Kan ou ékri roman an kréol ou lé militan
Kan ou fé in lémision èk Carpanin Marimoutou épisa Jean François Sam Long si « RFO » lété apèl Karoliv ou lé militan
Kan ou sa mont koman kréol lé né si la radio lé militant osi sa.
Kan ou sa travay lofis la lang kréol alork tout bann rotrété i sa bat karé an kar ou lé militan.
Militan lé kan ou oubliy pa kisa ou lé, ousa ou sort épi kosa ou gingn mét ansanm pou fé avans sat ou kroi.

Mé asoir nou koz dosi la lang koman li pé bouzé.
Koman nou pé fé bouz ali
Tout bann zartis i kont si la tèr la fé koz langaz ; la fé koz la lang ; la tord la lang. La bat ali atèr.

Mé zamé sat i apèl in lavangard la gingn fé sat bann pèp kréol la fé èk la lang.
Mèt an lèr in kozman né dann plantasion, né dann la soufrans.

Nou la trouv lo manir fagosit nout lang tété pou konprann anou. Nout lang la pri bann rédizilon pou énèt, grandir, lèv la tèt, marshé, kouri.
Ala li la
Dopi in paké-d-tan 1977 nana dé troi dalon la mèt ansanm pou propoz in manir ékri nout lang tété. Zordi nana 3.
Domin nora inn, lé vré.

Carpanin Marimoutou i ékri si la kouvertir « Zordi an kasé Brizé » Alain Armand lavé ékri dann lané 70 dé liv lété apèl « zordi » et lot « kasé brizé »
Nou la rosort lé dé an 2004 sou lo tit « zordi an kasé brizé »

Alin lavé in rèv
Li té mazine fé tas manir fé an sort la lang kréol la Rénion domoun té arèt gognard sa sinonsa avoir la ont koz ali. Dann tan-la, té i ansèrv nout lang sirtou pou fé ri, sinonsa pou rakont la bétiz. Kisa té kapab maziné nou narté kapab ansèrv ali pou shant lamour, pou di la révolution, é sirtou pou ékri sak nou lavé anvi di.
Pou ariv ziska la, konbien kasébrizé la fé ?
Zordi, nana bonpé liv an kréol la Rénion : fonnkèr aou, téat aou, zistoir kourt aou, kont aou, roman aou.
dann tout so bann modékri, kontant pa ékri sak bann kozman i di : i pous la lang pli dovan.
Zordi Alin i rèv touzour ; mé li lé pi tousèl. Bonpé domoun lé anparmi
Amoin osi mi rèv : arèt pa ékri, Alin. Mèt ansanm ziska toultan.


Minm si Alin i fé pa tout sak nou voudré pou nout lang zordi
Lé vré zordi va trouv piès zè-d-rol an liv
Fonnkèr an liv
Roman la Rénion an liv

Rès anou in paké-d-shomin èk takon kot ; in ta-d-kontour pou kasé pou fé pou grandi nout lang, pouk nou gingn lèv la tèt minm dann fénoir.

Fo asiz soubasman, mèt zarboutan anlèr na rienk 50 an nou fé sa an sérièr.
Fransé lo tan i kont pi dopi lo tan li la di « sa la lang diplomatik »
Lang diplomatik ou kroi minm, lo fransé kolonial i marsh pi. Langlé lé kashièt pou bat ali a tèr. Domin sastrouv sar lo shinoi oubiensa portigé.
Somanké akoz li lantrin perd la bann li vé pa rokonèt li lé pa an tousélaz annsi lo bann tèr li kontrol.
Nana bask, breton, loksitan, katalan, korse épisa in takon kréol.

Somanké akoz lo bann gouvernman la Frans (A la Frans, A la Frans) i vé pa arkonèt nana dot lang annsi la tèr li kontrol ; fransé la fine pèrd la bann minm.

Limazinèr sa i gingn pa fé minm èk in lang dominé.
Apré in paké-d-tan, baton la kol la fine pozé partou pouk nou oubliy nout lang èk kisa nou lé.
Nana la pat la may toutsuit dosi, nana i tash manir trouv in kontour pou réshapé.

Lo manir réshapé épisa rès dobout sré anparmi sa
Zoué anparmi oubiensa an tousélaz èk grap lo mo
Ekri an zékli, an gazon épisa an takon
Fonnkozé, konnkézé pou pous lo rèv pli loin
Fagoté liv pou mèt ansanm pou songn limazinèr
Maziné in méné, in silon, in karo, in péi, in domounité
Fé sobatkoz ou sobatkozé

Ala dovan zot nana in zarboutan la bouzé pouk la lang i bouz. Oubliy pa sé sat i ékri i gingn fé bouz la lang ankor.

Mé nou lé télman kontan nout lang, nou la apri koz fransé ékri fransé minm, défoi minm i apèl anou « poète, écrivain de la francophonie ».
Avèk sa kosa ou fé ?
Tout sak nou gingn, mé oumoin sak nou gingn minm si zournal i vé pa nout kozé, minm si la radio i vé pa nout kozé.
Fo rès dobout kanminm la di.
Akoz nou lé domoun.
Episa profit akoz kan lo péi sar in misé sar tro tar.
Asoir na oir koman nou pé si nou vé fé grandi ankor la lang. Fo pa nou oubliy nou lang i vien labitasion ; kosa navé, nana ankor dann bordaz labitasion la Rénion :
Pié shandèl
Sa i mont défoi tèlman gran anlèr konm pou dir :
Moin lé la
Nana in takon bourzon i pous parsikoté i rodovien pli gran ankor lo promié.

La lang lé konmsa minm si ou ansèrv li pé grandi
Si nana 10 20 romansèr i ékri an kréol li va bouzé.
Si nana in poigné romansèr i zoué èk la lang konm Jean Louis Robert konm dot nout lang va bouzé osi.
Si nana 3 4 7 fagotèr liv konm K’A la lang va lèv ankor plis li va grandi osi.
Na ékout Daniel si tout sak li fé pou pous la lang kréol la Rénion,
Episa nou va fé in sobatkoz èk li.

André Robèr

mercredi 19 novembre 2008

Nouveautés fin décembre 2008



Voila enfin de retour dans les librairies de la réunion bientôt et aux concerts de Danyel Waro lors de sa tournée d'Africolor.

Lire en créole réunionnais Lir an kréol Larénion







Tout l'univers kréol larénion lé la la kaz K'A. En kréol réunionnais toute la collection "Pou koméla" Fazèle de Carpanin Marimoutou, Kozman maloya de Patrice Treuthardt, Zordi an kasé brizé d'Alain Armand, La fable créole de Louis Hery, Kartié troi lètte d'Axel Gauvin,Shemin brakanot de Daniel Honoré, Démavouz la vi de Danyèl waro, Bayalina d'Axel Gauvin, Zistoir Kristian.

Mi lir kreol Larénion, je lis en créole de la réunion